Odluka Vlade da nacrt koncesionog akta da na javnu raspravu je korak više ka boljoj transparentnosti procesa, a to nije bio slučaj u svim državama koje su već sprovele slične koncesione aranžmane, rekao je u ministar saobraćaja Osman Nurković.
„Prvi put čujem za firmu Fideliti konsalting u pokušaju zainteresovanih grupa da posredstvom pojedinih medija diskredituju kompletan proces koncesije aerodroma i stvore negativnu atmosferu“, rekao je Nurković u intervjuu za Pobjedu.
On je ubijeđen da ta koncesija vodi ka snažnijem ekonomskom razvoju države Crne Gore, a samim tim i boljem kvalitetu života građana i ona kao takva mora biti predmet stručne analize, a ne prepucavanja putem medija i društvenih mreža.
“Navešću samo neke od ključnih parametara, koje smatram veoma bitnim za najvažnije interesne strane u ovoj priči za državu i građane Crne Gore, ali i zaposlene u kompaniji Aerodromi Crne Gore. To su investicije, visoki poslovni standardi i nova znanja u ovoj oblasti koje očekujemo od koncesionara, kao i nova radna mjesta. Ukupne investicije za podgorički i tivatski aerodrom, u periodu od narednih 25-30 godina, procijenjene su na najmanje 200 miliona eura. Očekujemo da će privatni partner uložiti više od 100 miliona eura u proširenje infrastrukture”, kazao je Nurković.
Prema njegovim riječima ono što je posebno važno jeste obaveza koncesionara da razvije aerodrom u Tivtu i da nadogradi aerodromske kapacitete kako bi zadovoljio zahtjeve sigurnosti i bezbjednosti.
“Znajući koliko je lokacijski Tivat važna odrednica, a imajući u vidu sadašnje kapacitete tog aerodroma, koji nije osposobljen ni za noćne letove, jasno je zašto je investicija u ovaj aerodrom najveći prioritet. Pored ulaganja u postojeće, postoji obaveza koncesionara da izradi prefizibiliti studiju i poslovni plan za aerodrome u Beranama i Ulcinju, na osnovu kojih će Vlada odlučiti o njihovom puštanju u rad. Ne smijemo zaboraviti ni značaj znanja i bogato međunarodno iskustvo koje sa sobom donose privatni partneri, profesionalizovani za upravljanje aerodromima”, naveo je on.
Nurković očekuje da će to rezultirati boljim maržama i profitabilnošću, što će, posredno, povećavati iznos koncesionih naknada Vladi.
“Čujem u javnosti dosta dilema oko broja zaposlenih. Analiza IFC-a procjenjuje da će do 2030. godine na crnogorskim aerodromima biti oko 900 zaposlenih, što je oko 60 odsto više u odnosu na sadašnji broj. Uzimajući u obzir sve navedeno, uvjeren sam da će eventualna koncesija na aerodrome biti značajan podstrekač još intenzivnijeg rasta lokalne ekonomije i turizma kao jedne od ključnih razvojnih grana”, naglasio je on.
Odgovarajući na pitanje zna li ko je naručio analizu od Fideliti konsaltinga, koja se pojavljuje u medijima i kako komentarišete navode iz te analize Nurković je istakao da je prvi put sada čuo za Fideliti konsalting u pokušaju zainteresovanih grupa da posredstvom pojedinih medija diskredituju kompletan proces i stvore negativnu atmosferu.
“Naša odluka da nacrt koncesionog akta damo na javnu raspravu je korak više ka boljoj transparentnosti procesa, znate da to nije bio slučaj u svim državama koje su već sprovele ovakve ili slične koncesione aranžmane. Činjenica je da je ova koncesija korak više ka snažnijem ekonomskom razvoju države Crne Gore, a samim tim i boljem kvalitetu života građana Crne Gore i ona kao takva mora biti predmet stručne analize, a ne prepucavanja putem medija i društvenih mreža. Usmjerićemo se ipak ka jednoj ozbiljnoj javnoj raspravi, gdje će svi imati priliku da saopšte svoja mišljenja lično i na licu mjesta. Argumente i odgovore imamo, spremni smo za zrelu i činjenicama potkovanu diskusiju”, pojasnio je on.
Nurković je posebno naglasio da se u ovoj fazi govori o nacrtu koncesionog akta, javna rasprava je upravo organizovana da pruži priliku svim zainteresovanim subjektima da daju mišljenja, sugestije, komentare.
On ističe i da je logično da postoji interesovanje stranih kompanija i za crnogorske vazdušne luke.
“U prilog tome je i činjenica da je Crna Gora prepoznata turistička i investiciona destinacija. Očigledno je da velike kompanije prepoznaju potencijal kojim raspolažemo te da razmišljaju na koji način mogu svoj kapital valorizovati i angažovati”, kazao je ministar saobraćaja.
Na pitanje da li ima detaljnije informacije da li će doći do kašnjenja u izgradnji prioritetne dionice auto-puta Nurković je odgovorio da je dobio uvjeravanja od kompanije CRBC, kao i od menadžmenta CCCC da će dionica Smokovac -Mateševo, autoputa Bar-Boljare biti završena u ugovorenom roku, odnosno ukoliko dođe do produžetka roka da će taj produžetak biti najmanji moguć.
“Međutim, analize sačinjene od strane nadzora na projektu i subjekata na strani investitora, posmatrajući stepen realizovanosti najzahtjevnijih objekata na ovoj dionici autoputa, te specifičnosti i vremenska ograničenja zbog tehnologije izvođenja radova, a sa druge strane preostali period vremena, ne ulivaju nam potpunu sigurnost da će izvođač radova prvobitno kašnjenje u izradi projektne dokumentacije uspjeti nadoknaditi u preostalom vremenu za završetak projekta”, naveo je Nurković..
Istakao je da je činjenica da je izvođač radova uposlio značajne kapacitete, što je i vidljivo i mjerljivo duž cijele dionice, gdje se vide jasne konture budućeg auto-puta, kako na otvorenoj trasi tako i na tunelima i na mostovima, ali isto tako činjenica je da investitor od prvog dana ima jasan i dosljedan stav da je na prvom mjestu kvalitet izvedenih radova, bezbjednost radnika i zaštita životne sredine i da za to nema kompromisa.
