Regija sve više ima problema s novim narkoticima, kao i s manjkom kvalificiranih stručnjaka koji stoje na raspolaganju u borbi protiv ovisnosti, upozoravaju regionalna udruženja koja pomažu onima koji se bore s ovim problemom društva.
Na globalnom nivou se obilježava Svjetski dan borbe protiv ovisnosti, ukazuje se na problem sve većeg broja korisnika amfetamina i drugih novih droga. S druge strane, sve je manje onih koji stručno i profesionalno mogu pomoći, kao i što se i smanjuje pomoć društva takvim profesionalcima i organizacijama.
U Bosni i Hercegovini nema političke volje za pokretanje ureda za droge koji postoje u Hrvatskoj i Srbiji, za Al Jazeeru govori Boro Goić, predsjednik nevladine organizacije Proslavi oporavak iz Sarajeva i predstavnik oporavljenih ovisnika u forumu civilnog društva unutar Ujedinjenih naroda.
BiH: Zaborav u političkim floskulama
„Gledajući na ovisnost o drogama kao problem pojedinca i društva koji nastaje zbog različitih faktora, i odgovori moraju biti različiti i multidisciplinarni. Time mislim na osmišljene sisteme unutar države, koji se bave sistemski i strateški problematikom smanjenja ponude i potražnje na ovom području te nadgledaju i sprovode strategiju i akcione planove. Uredi za droge koji postoje u Hrvatskoj već duže godina i odnedavno u Srbiji pokazuju da je koordinacija na ovom polju moguća. Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema političke volje za njegovo pokretanje“, ističe sagovornik.
On ukazuje kako je bh. društvo, u moru političkih floskula, poprilično zaboravilo na problematiku bolesti ovisnosti, ali i zdravstvene i socijalne posljedice koje dolaze s tim.
„Opet kažem da bi jedan ured u Bosni i Hercegovini, koji bi, između drugih aktivnosti, koordinirao povećanje svjesnosti kod građanstva, bio nužan. Naravno, ured sam po sebi nije dovoljan, nego jasnoća vlade da finansijski podupre bolje rješavanje te problematike koja je oko nas, a pred kojom zatvaramo oči.“
U Bosni i Hercegovini danas postoje mnoge javne ustanove i nevladine organizacije koji se bave ovom problematikom. Goić kaže kako je organizacija Proslavi oporavak, nakon godinu dana uspostavljene besplatne linije, pružila pet puta više servisa ljudima koji imaju problem s ovisnošću i njihovim porodicama nego godinu prije.
Pažnja prema mlađima od 21 godine
„Iz poziva i zabrinutosti roditelja za svoju djecu koja su ovisna u stadiju da još nemaju fatalne posljedice za zdravlje vidimo da nam se otvara jedna nova ciljna skupina kojoj se treba posvetiti, a to su mladi do 21 godine, pa sada i razvijamo programe multidimenzionalne porodične terapije za njih i njihove najbliže.“
Dobra vijest je da se u Bosni i Hercegovini smanjuje broj novih ovisnika o heroinu, no loša je kako je izrazito povećan broj ovisnika o amfetaminima.
„Ovisnost o amfetaminima je izrazito opasna i rasprostranjena kod mladih ljudi, zbog svoje cijene i dostupnosti na tržištu. Jako često ovisnici o amfetaminima ‘miješaju’ i alkohol, marihuanu i analgetike (tramadole) i benzodijazepine (bosaurini, apaurini), što može imati dalekosežne posljedice po mentalno zdravlje ovisnika, dovesti do ozbiljnijih psihičkih poremećaja i umanjiti šansu za oporavkom od ovisnosti“, rekao je Goić za Al Jazeeru.
On navodi kako trenutni sistem u Bosni i Hercegovini dobro radi kada je riječ o smanjenju štete nastale zloupotrebom droga, jer heroinski ovisnici sa zamjenskom terapijom ne štete više u tolikoj mjeri sebi i okolini.
„Ali, ako nam je cilj potpuni oporavak i socijalna integracija ovisnika u društvo, a ona se ogleda u dobivanju socijalnog i društvenog kapitala, zaposlenju, osamostaljivanju za život s kojim ovisnost biva u potpunosti prošlost, onda smo apsolutno promašili cilj, jer imamo jako malo reintegriranih ovisnika koji doprinose društvu. Zato su i naše aktivnosti usmjerene ka ostvarenju maksimalnog potencijala pojedinca koji ima problem ovisnosti o drogama, jer mislimo da je proces oporavka multidisciplinaran, dugotrajan, zahtijeva uključenost svih institucija, od medicinskih, preko civilnog društva, pa do zavoda za zapošljavanje, i da samo zajedno i s jasnim ciljem možemo imati bolje rezultate.“
Srbija: Manjak uvezanog sistema
Jedna srednjoškolka iz Srbije napisala je esej o temi ovisnosti, gdje je navela rečenicu koja se urezala u um Aleksandra Žugića, prvog čovjeka beogradske organizacije Izlazak, a koju je on ponovio za Al Jazeeru: „Narkomanija je bolest o kojoj puno govorimo, a u suštini ne kažemo ništa.“
„Nažalost, više i ne govorimo toliko, a jedini momenti kad se dotičemo ove teme su kad se desi neka jako ružna situacija, ili povodom 26. juna. Obeležavanje ovog dana je jedna od retkih prilika kada se pažnja našeg društva usmerava ka ovom problemu, odnosno kada mu mediji posvete malo pažnje. Nažalost, sve je to paušalno i veoma površno“, navodi on.
Žugić ukazuje kako je u nekoliko država prošle godine provedeno istraživanje s ciljem da se vidi koliko je javnost upoznata s temom ovisnosti te o stavovima ljudi o drogama, njihovom konzumiranju, predrasudama prema ovisnicima (bivšim i aktuelnim) te o informiranošću o mogućnostima za oporavak.
„Na osnovu tog istraživanja, vidimo da je u Srbiji 26 posto stanovništva uglavnom ili u potpunosti složno da samo nemoralne osobe mogu postati zavisne od droga. I ja sam donekle, na osnovu višegodišnjeg iskustva, uveren da je to duboko ukorenjeno u nama kao ljudima, ta stigma koja šalje poruku: ‘Oni su sami sebi to napravili i neka sami sebi sad pomognu.’ Isto istraživanje kaže da tri do četiri od 10 ispitanih stanovnika poznaju osobe koje konzumiraju droge i očigledno je da je problem prisutan i zbog toga ne možemo ostati indiferentni po ovom pitanju“, ističe sagovornik.
Dodaje kako je problem veoma kompleksan i kako društvo ima veliku ulogu u njegovom rješavanju.
‘Demografska karta zavisnosti’
„Tačno je da je pojedinac odgovoran za svoje postupke, ali je neophodno da mu mi, kao društvo, kreiramo okruženje oporavka. Zašto bi smo mi to radili? Zato da bi smo mu dali mogućnost da dođe do onog mesta gde on može da iznedri ono najbolje iz sebe, odnosno do maksimuma njegovog životnog potencijala. I kad kažem da je to naša uloga kao društva, to nekom može da zvuči kao floskula, ali napredak jednog društva se najbolje meri na osnovu onoga kako se ono odnosi prema svojim siromašnim, ugroženim, slabim i bolesnim članovima“, govori Žugić.
Problem u Srbiji nije manjak kvalitetnih kadrova, niti ustanova, već manjak sistema koji vode ka oporavku i integraciji.
„Najplastičnije objašnjeno je da ovi koji se bave detoksikacijom (državne institucije) ne komuniciraju sa ovima koji se bave motivacijom (što su najvećem broju organizacije civilnog društva), ili sa organizacijama koje rade dugotrajni stacionarni tretman, koje opet imaju veće smeštajne kapacitete nego državne institucije. Na kraju, ovi koji rade dugotrajni stacionarni tretman ne prepoznaju ulogu organizacija koje se bave resocijalizacijom, gde je najviše na gubitku zavisnik, jer nije dobio potpunu podršku.“
Prvi čovjek beogradskog udruženja ističe kako se „demografska karta zavisnosti“ u posljednjih nekoliko godina značajno promijenila.
„Opijatskih zavisnika je sve manje. Mlađe generacije sve više koriste marihuanu i ona, nažalost, pod uticajem promocije marihuane u medicinske svrhe, postaje sve više društveno prihvaćena. Pored marihuane, mladi se sve više okreću ekstaziju i amfetaminima. Amfetamini su preuzeli primat u odnosu na heroin. Kao što nismo bili spremni devedesetih, tako ni sad nemamo odgovore na ove promene. Nismo proaktivni i verujem da ćemo prave posledice videti tek za nekoliko godina“, kaže Žugić.
Hrvatska: Stalno unapređenje tretmana
Sagovornici iz Bosne i Hercegovine i Srbije ističu kako je Hrvatska zabilježila najveći napredak kada je riječ o sistemskom odnosu prema ovisnosti. Iz Ureda za suzbijanje zlouporabe druga Vlade Hrvatske navode kako je još 2007. godine razvijen Sustav ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari, koji se zasniva na uskoj saradnji nadležnih tijela.
„Cilj Sustava je razmjena podataka o proizvodnji, trgovanju, uporabi i rizicima novih psihoaktivnih tvari, kako bi se moglo spriječiti njihove negativne učinke, posebno na zdravlje pojedinca, pravodobno reagirati u slučaju pojave nove tvari na tržištu te postići brzu komunikaciju između kompetentnih tijela na nacionalnoj i europskoj razini“, navodi se u odgovoru na upit Al Jazeere.
Iz ovog ureda navode kako je konzumacija novih droga vrlo učestala među mladima, ali se bilježi i među odraslom populacijom.
„Rezultati provedenih istraživanja pokazuju u Hrvatskoj životnu prevalenciju uzimanja bilo koje ‘nove droge’ od 2,7 posto, koja je bila najveća među ispitanicima u dobi između 15 i 24 godine – 6,9 posto. Najviše su korišteni sintetski kanabinoidi (najčešće ulično ime ‘Galaxy’), 1,6 posto ispitanika konzumiralo ih je barem jednom u životu, a 3,5 posto ispitanika u dobi između 15 i 34 godine.“
Dodaju kako je u Hrvatskoj sedam posto učenika u životu probalo nove psihoaktivne tvari. Iz Ureda kažu kako je veliki dio ovih tvari u Hrvatskoj pod zakonskom kontrolom, ali dodaju kako se „kontinuirano sintetiziraju novi spojevi, koji imaju slična svojstva kontroliranim tvarima, no zbog drugačije kemijske strukture, ipak ne podliježu zakonskim mjerama“.
„S obzirom da je tržište novih droga izuzetno dinamično, novi spojevi se pojavljuju gotovo na tjednoj osnovi. U siječnju 2016. godine donesen je novi Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Glavna karakteristika Popisa je generički pristup kontroli novih droga, čime su se pod zakonsku regulativu stavila čitave skupine kemijskih spojeva, umjesto pojedinačnih tvari. Time je čitav niz ranije legalno dostupnih psihoaktivnih spojeva ušao u kaznenopravnu odgovornost.“
Tri puta veća ‘potrošnja’ kokaina
Opsežna analiza otpadnih voda u 56 gradova iz 19 evropskih zemalja na četiri vrste droga (kokain, amfetamin, metamfetamin i MDMA – ecstasy) pokazuje kako se na području Zagreba dnevno „potroši“ 216,3 miligrama kokaina na 1.000 stanovnika – skoro tri puta više kokaina nego prije pet godina.
„Zagreb je među prvih dvadesetak gradova kad je riječ o potrošnji amfetamina i ecstasyja – dnevno se konzumira 56,3 miligrama amfetamina, odnosno 32,6 miligrama ecstasyja na 1.000 stanovnika“, navode sagovornici iz hrvatske prijestolnice.
Jedan od ključnih ciljeva nacionalne politike u području tretmana je kontinuirano unaprjeđivati kvalitetu tretmana i pružiti osobama koje konzumiraju droge ili su ovisnici o drogama optimalni oblik tretmana, sukladno njihovim individualnim potrebama, ističu iz Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Hrvatske.
„Brojni pokazatelji ukazuju na potrebu uvođenja novih pristupa rehabilitaciji i psihosocijalnom tretmanu u terapijskim zajednicama i udrugama, osobito za žene ovisnice, rodilje ovisnice, ovisnike koji imaju djecu, konzumente novih droga… te dodatnog razvijanja programskih standarda i stvaranja mreže terapijskih zajednica, sukladno potrebama na terenu. Stoga je iznimno značajan Projekt resocijalizacije, koji se u koordinaciji Ureda provodi od 2007. godine.“
Izvor: Al Jazeera
