Balkanski mrak, prije svega i svih, moramo osvijetliti iznutra, balkanskom svjetlošću. Kultura je siguran most kojim će se logikom stvaralačkih vrijednosti i jezikom mira stizati i do sebe i do drugih, i u regionu i šire, ističe u razgovoru za Dnevne novine ugledni profesor sociologije kulture Ratko Božović.
Prostor Balkana, navodi Božović, „u kazivanjima brzopletih evropskih i svjetskih tumača nevolja i zaraćenosti balkanskih naroda, često sa previše umišljene superiornosti” opisivan je kao „drugo” u odnosu na Evropu i civilizovan svijet, te kao mjesto na kome vlada hrišćanska netrpeljivost prema islamu i obratno.
Zbog toga ga i prati pogrdna odrednica balkanizam. Takva stanovišta, kao i tvrdnje da Balkan ne pripada Evropi, ističe Božović, nijesu prihvatljivi.
Današnje stanje, dodaje, jeste rezultat tranzicije, tokom koje se srednji sloj „survao u bezdan”, a za nastanak bilo kakve elite u kulturi nije postojala ni najmanja mogućnost.
“Najveći problem je bio i ostao što je srednji sloj pretpostavka za svaku suštinsku promjenu društva propadao, a bez njegovog snažnog uspravljanja i dinamičkog prisustva zagarantovana je stagnacija, pa i regresija društva. Takozvani elitizam novokompo novanih intelektualaca djeluje i humorno i karikaturalno. Mnogi od njih su se domogli visokostatusnih diploma, sumnjivih doktorata i važ nih društvenih položaja”, kazao je Božović.
Najgore je, kako navodi, što tu elitu ne određuju intelektualne i tvoračke vrijednosti.
“Stoga nije neobično što i sada novu kvazielitu čini novokomponovana estrada. Neprestana stranačka „uvezanost” intelektualnih zavisnika od politike i intelektualna autonomija ne idu zajedno”, zaključio je Božović
