Državljani Crne Gore od 1. januara 2016. do 31. decembra 2020. mogu da dobiju boravišnu dozvolu u Njemačkoj za sva zanimanja, obuke i pomoćne aktivnosti. Preduslovi koji se moraju ispuniti su: obavezujuća ponuda poslodavca za posao u Njemačkoj, kao i ostali zakonski uslovi, kaže za CdM načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u inostranstvu Gordana Vukčević.
Zahtjevi za većinu zanimanja su: uspješno završeno obrazovanje (akademsko/ne-akademsko), znanje njemačkog jezika, često i znanje engleskog jezika, radno iskustvo, motivacija, kapacitet za timski rad, spremnost da se stiču nove vještine, dopadljiv CV.
Najveća tražnja je za sljedećim zanimanjima:
*Inženjeri
*IT specijalisti
*Metalski radnici i električari
*Hotelsko i restoransko osoblje
*Doktori medicine
*Medicinske sestre
*Domaćice i njegovatelji za stare osobe
Prije slanja CV-ija, iz Zavoda za zapošljavanje pozivaju građane da prvo pogledaju sajt Zavoda i detaljno se informišu.
Detalje o uslovima za dobijanje vize i samom postupku možete naći OVDJE.
Veliki broj informacija o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu, brošure, prezentacije, uputstva se mogu naći na sajtu Zavoda.
Oprez! Ima prevara
Kada je riječ o zapošljavanju u Njemačkoj, treba upozoriti na brojne neprovjerene informacije, prevare…
Mediji već dvije godine unazad svakodnevno objavljuju infomacije o navodnim olakšicama koje planira da uvede Njemačka pri zapošljavanju stanovnike Zapadnog Balkana, odnosno iz zemalja koje nijesu članice EU. Brojni mediji, ali i društvene mreže, bombarduju informacijama kako će od 1. januara sljedeće godine građani bez EU pasoša moći bez vize da rade u Njemačkoj. Kako je poznato da Njemačka u vremenu niskih primanja i visoke stope nezaposlenosti zvuči kao “obećana zemlja”, kako za građane iz Crne Gore, tako i iz regiona, ne čudi što je na hiljade ljudi povjerovalo u ovakve napise.
No, u ZZZCG su jasni-Njemačka trenutno ne planira da uvodi dodatne olakšice za zapošljavanje državljana iz zemalja koje nijesu članice Evropske unije. Građanima poručuje da se dobro informišu koji uslovi za rad u nekoj od država članica EU.
“Mora se naglasiti da se, tokom 2017. i 2018. godine vrlo često, u raznim medijima i na društvenim mrežama pojavljuju dezinformacije o uvođenju raznih olakšica za zapošljavanje državljana koje nijesu članice Evropske unije, o potpunom ukidanju viza i sl. Ovo se dešava ne samo u Crnoj Gori, već i u drugim zemljama regiona-Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji… Pored zakonske obaveze, razlog aktivnosti Zavoda kod zapošljavanja u inostranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i spriječe nelegalne migracije”, pojašnjava Vukčević.
Prema njenim riječima, vrlo često, putem medija i društvenih mreža, koje je nije moguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu.
Baš tu, kako ističe, vreba opasnost.
“Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi. Tako da vjerovatno i dezinformacije o viznim olakšicama treba posmatrati u tom svijetlu. Naglašavamo, bez obzira u koju zemlju se putuje ili se želi naći zaposlenje, informacije o viznom režimu treba pribavljati jedino i isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) tih država i sve informacije dobijene drugim putem, provjeriti u DKP-u. Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, urađen je i vodič “Kako se zaštiti prilikom zapošljavanja u inostranstvu?” koji se nalazi na sajtu Zavoda”, dodaje sagovornica CdM-a.
Nema direktnog posredovanja
Kako ističe, obaveza angažovanja Zavoda pri zapošljavanju građana Crne Gore u inostranstvu je definisana Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti i Zakonom o zaštiti građana Crne Gore na radu u inostranstvu.
“Podsjećamo, Zavod ne može posredovati između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, jer Zavod ne radi direktno posredovanje za inostranog poslodavca, kao što to radi u Crnoj Gori. Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama. Ako se radi o ponudi za konkretno radno mjesto, tada Zavod objavljuje ponudu za tim radnim mjestom i asistira pri procesu predselekcije i selekcije kandidata. Naglašavamo da su propisani uslovi za neko radno mjesto i sam izbor kandidata u nadležnosti inostranog poslodavca. Javne službe za zapošljavanje iz inostranstva nam se obraćaju samo za deficitarnu radnu snagu tj. za radnu snagu koja nedostaje na njihovim evidencijama nezaposlenih lica. Mora se naglasiti da se traži radna snaga sa iskustvom i, u skoro svim slučajevima, traži se određeni stepen znanja jezika te države”, navodi Vučević.
Nivo znanja jezika, dodaje, zavisi od vrste poslova koja se obavlja.
“Crnogorski građani posao u inostranstvu mogu tražiti i naći na više načina-posredstvom Zavoda, ako postoji tražnja za konkretnim radnim mjestom, slanjem radne biografije inostranoj službi za zapošljavanje, direktnim obraćanjem inostranstranom poslodavcu ili posredstvom privatnih agencija za zapošljavanje. To znači da, ukoliko bilo koji građanin ili građanka CG želi da radi van naše države, postoji veliki broj mogućnosti da to realizuje bez posredovanja Zavoda. Ponovo naglašavamo da je uloga Zavoda da informiše i upućuje, da mi ne tražimo posao u inostranstvu za zainteresovane građane”, navodi ona.
