Međunarodni sud u Hagu izrekao je drugostepenu presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću –doživotna kazna zatvora. Danski sudija Vagn Joensen je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Pretresno vijeće nije uvažilo Karadžićevo fundamentalno pravo da ispita svjedoke protiv sebe.
Tribunal je 2016. godine Karadžića proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.
Po prvostepenoj presudi, srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski su, u julu 1995. godine strijeljale “najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca” iz Srebrenice s genocidnom namjerom da ih unište kao etničku grupu.
RADOVAN KARADŽIĆ OSUĐEN NA DOŽIVOTNU KAZNU ZATVORAGenocid u Bosni i Hercegovini
Gepostet von OSVRT am Mittwoch, 20. März 2019
Pored genocida, Karadžić osuđen je za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca. Ta krivična djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata.
Raspravno vijeće je Karadžića oslobodilo krivice po tački optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u još sedam bosanskih opština, ocjenjujući da tu optužbu tužilaštvo nije dokazalo.
Prvu optužnicu protiv Karadžića, Haški tribunal podigao je u julu 1995. godine.
Vlasti Srbije uhapsile su Karadžića, kako su saopštile, 2008. godine u Beogradu. Karadžićevi advokati tvrdili su, međutim, da je on bio uhapšen 18. jula i da je tri dana držan na nepoznatom mjestu.
