Prof. dr Draško Došljak
Kulturno-umjetničko društvo „Bihor“ iz Petnjice dobilo je povodom 40 godina postojanja zasluženo priznanje – VELIKU MONOGRAFIJU. U izdanju JU Centar za kulturu Petnjica objavljena je monografija ovoga Društva, čiji su autori dr Salija Adrović i Sinan Tiganj. Konsultanti pri pisanju ove knjige bili su: dr Osman Hadrović, Misin Ličina, Nihad Kršić, Reho Ramčilović, Rifat Ramčilović i Rešad Šabotić, recenzenti su: prof. dr Izet Šabotič, mr Sait Š. Šabotić i Safet Hadrović-Vrbički, lektorka mr Dijana Tiganj, a dizajn korica potpisuje Alma Rastoder. Knjiga je štampana u bjelopoljskoj štampariji „Pegaz“ Zorana Loktionova.
Autori ove luksuzno opremljene i vrijedne knjige, dr Salija Adrović i Sinan Tiganj su istu koncipirali, pored predgovora i uvoda od 16 poglavlja, a to su: Osnovne karakteristike opštine Petnjica, Osnivanje KUD-a“Bihor“, Organi KUD-a, Članovi KUD-a, Nastupi KUD-a, Prihodi KUD-a, Priznanja koja je KUD „Bihor“ dobio, Priznanja koja je KUD „Bihor“ dao, Koreografije KUD-a, Repertoar nošnji KUD-a, Sjećanja bivših članova KUD-a, Riječ sadašnjih članova, Riječ bivšeg predsjednika KUD-a, Riječ sadašnjeg predsjednika KUD-a, Drugi su rekli o KUD-u. Ovako koncipirana monografija daje cjelovit i pregledan uvid u 40-to godišnji rad ovog vrlo uspješnog kolektiva.
Preporučujući za štampu monogrfiju, recenzent prof. dr Izet Šabotić ističe: „Kulturno-umjetničko društvo ‘Bihor’ je najznačajnija kulturna ustanova Gornjeg Bihora. Više od 40 godina na najbolji mogući način promoviše kulturu, običaje i tradiciju ovog prostora. Iza KUD-a ‘Bihor’ je više stotina festivala, folklornih smotri i nastupa, kako na domaćoj, tako i na izvanbihorskoj kulturnoj sceni. KUD ‘Bihor’ je istinski misionar i ambasador Bihora, koji na originalan način baštini bihorsku kulturu i njeguje bihorski duh“, Drugi recenzent, mr Sait Š. Šabotić podvlači: Rukopis koji je prednama jasno nam daje do znanjada je u Petnjici za četiri decenije stasavala čitava plejada zaljubljenika u folklorne vrijednosti i da je upravo njihovim djelovanjem očuvana nit lokalne kulture na koju svaki Bihorac može biti ponosan. Uz predano zalaganje koreografa – Rešada Šabotića i Ibiša Kujevića, KUD ‘Bihor’ je uspio da iznjedri i tri kola: Zulino, Ličinsko i Babovo kolo, koja su autentičan izraz folklora Bihora. Ove tri igre su i specifičnost KUD-a ‘Bihor’, jer ih, za sada ne izvode članovi ni jednog drugog kulturno-umjetničkog društva“. Preporuku za štampu je dao i književnik Safet Hadrović Vrbički: „Kroz dosadašnje djelovanje KUD-a ‘Bihor’, kao njegovi aktivni članovi, prošlo je više generacija mladih iz Bihora, koji su svojim neposrednim učeščem u programima ovog društva, među sobom stvorili iskrena prijateljstva, i bili u prilici da kroz svoja gostovanja, u više zemalja svijeta zvanično prezentuju kulturu svog kraja i svog naroda, što je i osnovni smisao postojanja KUD-a ‘Bihor’, a što potvrđuje bogati sadržaj ove monografije“.
Na 450 stranica ove monografije ispisana je istorija folklora bihorskoga kraja. Igra koja je počela prije 40 godina – igra koja traje pokretom i zvukom. Sve je u sjećanju. Aktuelni predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović u autorskom tekstu povodom velikog jubileja Društva piše: „Naše najveće blago u kontekstu kulturnog nasljeđa nedvosmisleno je Kulturno-umjetničko društvo ‘Bihor’. Ono je sasvim sigurno proisteklo iz naroda i tradicionalnih običaja, ali dijelom imišljenja sa kulturama drugih naroda koji su boravili na ovom prostoru ili su u njegovoj neposrednoj blizini. Entuzijazam i oredjeljenje ljudi koji su rukovodili KUD-om od njegovog osnivanja do danas, kao i članova, jeste za veliko poštovanje i divljenje prvenstveno zbog učinjenog, odnosno sačuvanog, afirmisanog, unaprijeđenog i nadasve emancipovanog rada koji ovu sredinu i čitav naš bihorski kraj povezuje i predstavlja od dalje i bliže prošlosti do sadašnjeg momenta“.
Stranice ove monografije su i svjedočanstva lijepog kulturnog tkanja generacija inspirativnog bihorskog kraja. U kraju u kojem je i život igra, mnogi entuzijasti su razumjeli da je sve u pokretu i da je taj pokret pečat vremena. Mr Željko Rutović, sociolog kulture, na jednoj od stranice ove knjige sjećanja zapisuje: “Formirano i utemeljeno na bazičnim vrijednostima kulture i običaja kraja koga reprezentuje KUD ‘Bihor’ pripada onim svjetionicima duha i tradicije dostojne pažnje, poštovanja i dužne kulture sjećanja. Prije faleke četiri decenije osnovano, ovo agilno i vrijedno društvo, povezalo je vremena, tradiciju i ljude. Obišao je ‘Bihor’ svijet i svijetu donio luču svjetlosti folklora i običajnih motiva kao dragocjene pokretne slike koja čuva riječi pjesme i igre zavičaja od zaborava. U svakoj od tih riječi i pokreta kraja čiji je dostojni reprezent prepoznaju se sudbe, duše, želje i nade, generacija prethodnika sa kojima gori iskra ovog ansambla. Koliko je samo KUD ‘Bihor’ dočarao meraka i derta rasprostranog u dalekim uspomenama bihorskog kraja, koliko je duša pjesma napojila, koliko je ljubavnih iskri ona razgorjela“?
Ibiš Kujević, posvećenik i znalac folklora svjedoči da je „Kulturno-umjetničko društvo ‘Bihor’ pravi dragulj opštine Petnjica i cijelog Bihora. To nije samo kulturna, već i vaspitno-obrazovna institucija kojom bi se ponosile i mnogo veće i razvijenije sredine“. Marijana Maja Dakić iz beranskog KUD-a „Duga“ je imala čast da sarađuje sa KUD-om BIHOR“, pa ističe: Postavljanje ove koreografije pada u vrijeme obnove crnogorske državnosti, pa je poziv da postavim ‘Splet igara iz Crne Gore’ upravo iz KUD-a ‘Bihor’, za mene bio potpuno prirodan. Zbog toga je postavljanje koreografije značakna činjenica u mojoj umjetničkoj biografiji. Raznolikost Crne Gore, kao njeno bogatstvo, živjelo je u Petnjici na jedan lijep način na svim probama“.
O KUD-u „Bihor“ u ovoj knjizi pišu i: Lazar Božović, dr Šemsudin Hadrović, Ruždija Kočan, Hamdija M. Rastoder, Rifat Husov Ličina, Predrag Šušić, Darko Jovović, prof. dr Hazim Bašić, Sahudin Kačar, kao i Mirsad Rastoder koji znalački dijeli svoje razmišljanje: „Četiri decenije rada Kulturno-umjetničkog društva ‘Bihor’, možda za istoriografe i nije veliki period, ali je za Bihorce višeslojno važan. Prvenstveno što je natopljen emocijama, ljepotom, i snovima velikog broja mladih ljudi koji su utkali sebe u važnu instituciju kulture našeg Naroda i Opštine, ali i rekonstrukcije pamćenja. Kroz njihovu igru i pjesmu oživljeni su orjentiri kulturološke matrice koja je stoljećima ukrašavana i mukotrpno obnavljana“.
Monografija Kulturno-umjetničkog društva „Bihor“ Petnjica (1979-2019) je jedno veliko zavičajno kolo, ono bihorsko, u kom zajedno, igrom i pjesmom, generacije ovoga Društva šalju poruke da ovo kolo nastavi svoju igru zavičajnu u narodnoj nošnji koja čuva mnoge tajne ovoga kraja. KUD „Bihor“ (Zavičajna dika – kako ga zove Mirsad Rastoder) je ostavio svoje lijepe tragove bihorske tradicije. U ovoj monografiji, autori dr Salija Adrović i Sinan Tiganj su sačuvali svaki korak ovoga Društva, koje predstavlja instituciju od posebnoga značaja ne samo u petnjičkom kraju nego i u Crnoj Gori. Sačuvalo je ovo Društvo, svjedoči ova monografija, i radost i zavičajnu tugu bihorskoga kraja. Unosilo sa pozornica i podijuma radost u srca posjetilaca, liječilo zavičajne tuge i prenosilo stvaralačku energiju sa koljena na koljeno. Igra, pjesma i bihorska narodna nošnja našle su u KUD-u „Bihor“ svog najboljeg čuvara i zaštitnika. Entuzijazam je progovorio kroz koreografije, koncerte, probe – pokazavši da će ostati da živi i traje sve što je nicalo iz ljubavi. KUD „Bihor“ je nikao iz ljubavi, baš onako kako iz ljubavi i danas živi.
Autori monografije, dr Salija Adrović (prvi predsjednik Društva) i Sinan Tiganj (aktuelni predsjednik Društva) su uložili stvaralačku energiju da četiri decenije rada i života „Bihora“ predstave na najbolji način. Zbog toga je ova knjiga i kapitalno djelo koje je sačuvalo u sjećanje entuzijazam generacija koje su pokazale da se u ovom kraju živjelo, igralo i pjevalo. Neko mudri je davno rekao: „Sve vam igralo i pjevalo“! KUD „Bihor“ nastavlja svoju priču.
