Danas nažalost niko ne zna kakva je budućnost Evropske unije. Bez obzira na to, ja sam ubijeđen da perspektiva Zapadnog Balkana može biti samo evropska. Kao neko ko je dugo u politici, ponekad se pitam kako će generacije u budućnosti gledati na ovo što mi radimo danas? Kako će cijeniti ono što smo postigli, a kako ono što smo mogli da postignemo, a nijesmo, rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na predavanju u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP) na temu “Političke perspektive Balkana, Crne Gore i njihovi odnosi sa Evropom u 2019. godini” u Berlinu.
On je rekao da znamo da različiti putevi vode u različite budućnosti.
“Znamo i da sagledamo različite perspektive. Ali, ako je išta bilo postojano kod Crne Gore tokom prethodne dvije i po decenije, to je namjera da budemo moderna, otvorena, sigurna i prosperitetna zemlja koja je dio isto takve Evrope. Budućnost svih nas je izvjesna samo ako je perspektiva zajednička, i za Evropu, i za balkanske zemlje u njoj. Mislim da je ovo realan pogled na našu sjutrašnjicu, a ne glas najmanje balkanske zemlje koja nema alternativu”, poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima integracije nikada nijesu jednosmjerna ulica.
“Dakle, nije u pitanju samo odnos koji Crna Gora i Balkan grade prema EU, već i odnos EU prema našoj zemlji i regionu. Zato Berlinski proces, koji pratim od početka, kao i realizaciju agende Berlin plus, smatram veoma kvalitetnom nadogradnjom evropske politike za Zapadni Balkan”, istakao je Đukanović.
Dodao je da je angažovaniji odnos EU od izuzetnog značaja i za rješavanje preostalih otvorenih pitanja u našem regionu.
“Veoma podsticajan je primjer Prespanskog sporazuma. Dogovor između Skoplja i Atine je pravi pokazatelj kako se i najteži problemi mogu prevazilaziti ako postoji politička volja lidera i benefiti koje zajednička rješenja donose za obje strane. Veoma je važno da sada imamo Sjevernu Makedoniju na sigurnom putu ka NATO, sa realnom mogućnošću za skoro otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU. Vjerujem da to može biti inspirativno i za nastavak dijaloga između Beograda i Prištine. Rješenje tog problema značajno bi relaksiralo region u cjelini, i Srbiju kao ključnu zemlju na Zapadnom Balkanu motivisalo da se još više posveti evropskoj perspektivi. Ostalo bi onda jedino neriješeno pitanje funkcionalnosti BiH, što objektivno i jeste najteže pitanje u regionu”, smatra on.
Đukanović je naglasio da je teško je govoriti o bilo kakvoj perspektivi, pa i političkoj, bez razumijevanja makar skorije prošlosti i sadašnjosti, te je podsjetio da je Crna Gora bila jedina od šest republika u kojoj nije bilo ratova i ratnih razaranja u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije.
“Oaza sigurnosti i utočište za brojne izbjeglice i raseljena lica svih nacionalnosti, koji su u jednom trenutku činili petinu naše ukupne populacije. Bilo je to vrijeme sankcija protiv poslednje, dvočlane Jugoslavije čiji je Crna Gora bila dio, vrijeme ratova u okruženju, nestašice svih vrsta, inflacije… I danas se vode polemike je li je bila veća hiperinflacija koja je pogodila Njemačku između dva svjetska rata, ili u Saveznoj Republici Jugoslaviji, u kojoj je štampana novčanica sa najvećim brojem nula u istoriji – 500 milijardi. U namjeri da odbrani svoj ekonomski sistem, Crna Gora je nekoliko godina kasnije ozvaničila njemačku marku kao jedino sredstvo plaćanja. Zahvaljujući tome, već 2002. godine euro postaje naša valuta. Bile su to korjenite, ne samo finansijske i ekonomske, već mentalne i društvene promjene, koje su odredile pravac razvoja savremene Crne Gore”, dodao je on.
Prije nepunih trinaest godina, Crna Gora je obnovila nezavisnost, pod pokroviteljstvom EU, na referendumu održanom po do tada neprimjenjivanim kriterijumima, na kojem je učestvovalo 86,5 odsto ukupnog biračkog tijela.
“Već krajem 2008. godine Crna Gora je aplicirala za članstvo u EU, a 2012. otpočela pristupne pregovore. Otvorili smo 32 od 33 pregovaračka poglavlja, 3 privremeno zatvorili, i tako postali lider u integracionim procesima na Balkanu. U junu 2017. Crna Gora je postala članica NATO. U ostvarenju ovih ciljeva imali smo i imamo značajnu podršku naših međunarodnih partnera, među kojima Njemačka ima jednu od najznačajnijih uloga”, podsjetio je Đukanović.
Prema njegovim riječima bilo je teško i rizično rvanje sa retrogradnom politikom u Crnoj Gori koja se protivila nezavisnosti i politici integracije države u NATO i EU, koja je uz to imala moćnu finansijsku, političku, medijsku, i bezbjednosno obavještajnu podršku regionalnih i globalnih političkih centara koji su oponirali evropskoj integraciji Zapadnog Balkana.
“Uspjeli smo jer smo od prvog dana imali kristalno jasnu viziju. Željeli smo da Crnu Goru vratimo njenoj prirodnoj evropskoj kući iz koje je, zajedno sa društvima Zapadnog Balkana istorijski gledano predugo i neopravdano izostajala. Željeli smo da Crna Gora bude dio evropskog sistema vrijednosti. Činilac savremene evropske civilizacije. Pored vizije imali smo i nepokolebljivu odlučnost i stalno rastuće kapacitete da savladamo sve prepreke na putu njenog ostvarenja. Pa, ipak, dozvolite samo da primijetim: i dalje se na Zapadnom Balkanu strateška politička borba vodi na tom frontu. Da li ćemo svi, slijedeći ideju integracija i ujedinjenja Evrope nastaviti tim koridorom, ili će neki od nas, pod pritiskom domaće retrogradne politike, podržane političkim centrima vrednosno suprotstavljenim Evropi propustiti još jednu, možda i poslednju šansu? Moramo znati: na tom terenu, na Zapadnom Balkanu više nijesmo sami mi i Evropska unija. Vjerujući da smo u Crnoj Gori prošli to strateško raskršće i da smo ne samo donijeli pravilne odluke nego i ostvarili parcijalne ciljeve, usredsredili smo se da skratimo period sustizanja evropskog kvaliteta života, koji je najmoćnija inspiracija gradjanima koji nas podržavaju. Dakle, pokušavamo da trčeći brže od ostalih, u regionu i šire, obezbijedimo dinamičniji razvoj i učinimo dogledno ostvariv evropski kvalitet života građanima Crne Gore”, poručio je Đukanović.
Podsjetio je da je realna stopa rasta GDP u EU iznosila je 2,4 odsto (2017) i 1,9 odsto (2018), dok je u Crnoj Gori iznosila 4,7 odsto (2017), a u prva tri kvartala 2018. godine 4,5 odsto, 4,9 odsto i pet odsto respektivno, što daje osnov za procjenu da će realna stopa rasta GDP u 2018. ostati makar na istom nivou kao i u 2017. godini.
Đukanović je istakao da je jedna od ključnih ekonomskih vrijednosti Crne Gore otvorenost privrede.
“Da je Crna Gora otvorena zemlja i dio globalnih tokova potvrđuje i turizam sa učešćem od preko 20 odsto u BDP. U državi sa manje od 650.000 stanovnika, broj turista u 2018. iznosio je oko dva miliona. Naša otvorenost i multikulturalnost nije samo vezana za ekonomiju. Na političkoj ravni učinili smo mnogo da ujedinimo brojne razlike koje su postojale, iako su podjele i dalje prisutne. Sa susjedima nemamo otvorenih pitanja. Jedino je sa Hrvatskom u jednom dijelu granice na snazi privremeni sporazum, koji se poštuje bez ikakvih problema, uz dogovor da bilateralno, ili uz međunarodnu pravnu pomoć trajno riješimo to pitanje. Crna Gora, koju naši međunarodni partneri često nazivaju i sidrom stabilnosti regiona, ima potpisana već dva bilateralna sporazuma o regulisanju granice – sa BiH i Kosovom. To su i jedini sporazumi te vrste među državama nastalim na prostoru ex Yu”, zaključio je crnogorski predsjednik.
