Prof. dr Draško Došljak
Deveti broj časopisa za naučna književna i društvena pitanja “Glasnik Bihora”, čiji izdavač je JU Centar za kulturu Petnjica, a glavni i odgovorni urednik dr Sait Š. Šabotić, je pred čitaocima.
U okviru svojih utvrđenih cjelina, časopis donosi: B A Š T I N A: Dijana TIGANJ MEHOVIĆ “HRONOTIP PUTOVANJA – MIGRACIJA KAO SPAS I MOTIV OBEĆANE ZEMLJE U BIHORCIMA ĆAMILA SIJARIĆA”; Mirsad HADROVIĆ RAMČILOVIĆ “FENOMEN PISANE RIJEČI U BIHORU”; Avdulah RAMČILOVIĆ “IDU OD BAJRAMA”; Sait Š. ŠABOTIĆ :”ĆILIM JE INSPIRACIJA, MAGIJA VJEŠTINE I NEPROLAZNOSTI”; I S T O R I J A: Zećir RAMČILOVIĆ: “BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST I KNJIŽEVNICI U SJEVERNOJ MAKEDONIJI PORIJEKLOM IZ BIHORA”, Rade BRAKOČEVIĆ: “SUKOB KPJ I INFORMBIROA, JUGOSLAVIJE I SSSR-a (1948-1956) – BI(H)ORSKA PRIČA”, | Vukota VUKOTIĆ: “JEDAN PRIMJER HUMANOSTI SA GRANICE”. A R H E O L O G I J A: Burhan ČELEBIĆ: “ DVA LJUDSKA LIKA NA NADGROBNICIMA IZ BIHORA”. KNJIŽEVNOST – poezija i proza sljedećih autora: Mahija Demirović Dolovac, Sanela Softić Ramadanović, Kemal Džemić, Jasmina Luboder Leković, Mustafa Balje, Sefadin Korać, Snežana Radulović, Radosav Minja Koprivica i Amar Ličina. P R I K A Z I: Izet ŠABOTIĆ: “PRVI ZNAČAJNIJI SADRŽAJ O GODUŠI I BRATSTVU TRUBLJANI” (Hajradin Trubljanin, BIHOR i bratstvo Trubljani iz Goduše, Rožaje 2024, str.851); Miraš MARTINOVIĆ: “PJESNIK ČIJE DJELO SVJEDOČI I OPOMINJE” (O poeziji Safeta Hadrovića Vrbičkog); Sait Š. ŠABOTIĆ: “JEZIK – HRANITELJ I BRANITELJ NARODA” (Esko Muratović, Arhaika Bihora – jezički ethos začovjekov logos, Nikšić 2023); Čedo BAĆOVIĆ: “O MUŠOVIĆIMA” (Ulvija od begova i kapetana do zbjegova i svjetskih metropola, Prijepolje 2024); Saša BOŽOVIĆ: “SAFET HADROVIĆ VRBIČKI, MOST IZMEĐU KULTURA I GENERACIJA”, Sait š. ŠABOTIĆ: “BAŠTINA SA PORUKAMA ZA BUDUĆNOST” (Vlatko Simunović, Avdo Međedović – pjesnik priča život/vrijeme); Radosav Minja KOPRIVICA: “PRIČE IZ DVA VIJEKA” (reportaže Braha Adrovića); Sabhija KARAHMETOVIĆ (Sahet Hadrović Vrbički, “Žrtva”).
U “ALBUMU SJEĆANJA” predstavljeni su bogati programi sa prestižne kulturne manifestacije “Bihorsko kulturno ljeto 2024”.
Mr Dijana Tiganj Mehović u svom naučnom radu o djelu Ćamila Sijarića, izvodi zaključak: ”Hronotop puta lajtmotivski se povlači kroz narativni tekst, a i tekst završava Zemkovim povratkom u selo, a Hadžijinim putem u svijet. I jedan i drugi put teku u neizvjesnost, baš kao i sudbine izbjeglica iz Kolašina i Bihoraca u Turskoj koji su u nadi za boljim životom ostali bez stalnog prebivališta, sanjajući da konačno pronađu epifanijski proctor – svoju obećanu zemlju”. U svom radu o ćilimima, dr Sait Š. Šabotić , pored ostalog, piše: “Ćilim je kao umjetnina, kao dio pokućstva, kao pokrivač, ili podna dekorativna prostirka, postao, takoreći, obavezan dio svakog doma i porodice. U uslovima u kojima jenomadski život bio i te kako prisutan, dolazilo se u dodir sa različitim lokalnim tradicijama, koje su uticale na oblikovanje ličnog viđenja ćilimaod svake vješte žene koja ih je izrađivala. Svaka od njih je nastojala da izradi ćilima priđe na način da očekuje da njeno djelo bude autentično”.
Dr Zećir Ramčilović u svom naučnom radu o bošnjačkoj književnosti u Sjevernoj Makedoniji pisaca porijeklom iz Bihora ističe da se “pridružuje svima onima koji smatraju da Bihor i njegovi pisci zaslužuju Bihorsku kuću pisaca u Petnjici, koja bi bila posebna ili dio neke druge institucije culture. Izgrađena u etno bihorskom stilu od kamena i drveta gdje bi se održavale razne manifestacije po kojima je Petnjica već prepoznatljiva. Ali svakako i kao kreativni hab u kom bi se sastajali i stvarali pisci širom svijeta”.
Rade Brakočević u radu kojim je obogatio ovaj broj časopisa, prikazuje “posljedice sukoba KPJ i Informbiroa, Jugoslavije i SSSR-a (1948 -1956) na području Gornjeg Bihora. On ukazuje na ‘prećutanu istoriju’ da je na području Gornjrg Bihora bilo imformirovaca – lica osuđenih, stradalih zbog Imformbiroa”.
U ovom broju časopisa je i rad Vukote Vukotića koji piše da je “dugo vremena i nakon sticanja nezavisnosti, granica između Crne Gore i Osmanskog carstva obilježavali su sukobi i problemi. Osim toga život u pograničnom području donosio je i svijetle primjere međuljudskih odnosa i saradnje dvije države i dva naroda”. A sve ovo kroz primjere iz Berana s kraja 19. vijeka.
Burhan Čelebić piše o starim nadgrobnim spomenicima bihorskog sela Hazane. Posebnu pažnju i analizu usmjerio je na dva stećka koji na sebi imaju uklesan ljudski lik.
Svojim sadržajem, deveti broj časopisa “Glasnik Bihora” potvrdio je da se bavi aktuelnim naučnim temama, onim koje nijesu dovoljno istražene, a sa druge strane predstavio je prozu i poeziju značajnih pisaca iz Crne Gore i regiona, i dao prikaze vrlo zanimljivih knjiga koje će, sigurni smo, biti iščitavane od strane čitalačke publike koja je i ovaj broj časopisa iščekivala sa nestrpljenjem. Sadržaj je, takođe, opravdao misiju ovoga časopisa.
