Najveći hrišćanski praznik u godini, Vaskrs, danas proslavljaju vjernici pravoslavne vjeroispovjesti.
Praznik vaskrsenja Gospodnjeg slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih četrdeset dana pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom. Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u litiju oko crkve. Poslije trećeg ophoda staje se pred crkvena vrata. Sveštenik sa krstom, svijećom i kadionicom pjeva tropar Vaskrsa Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobu život darova.
Potom se otvaraju dveri i ulazi u hram. Nastavlja se jutrenje, poslije koga slijedi uskršnja liturgija na kojoj se oni koji su postili priređuju Svetim tajnama. Na kraju Liturgije svi vjernici se pozdravljaju riječima Hristos vaskrse i potvrđuju vjeru sa Vaistinu vaskrse.
Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.
Svštenstvu i vjernicima Vaskrs u čestitali najviši državni zvaničnici, kao i predstavnici političkih partija i predsjednički kandidati.
