Ljekari Medicinskog fakulteta Univerziteta Merilend su u petak prvi put u istoriji u čovjeka transplantovali srce genetski modifikovane svinje.
Radi se o prvoj uspješnoj transplantaciji svinjskog srca u ljudski organizam. Pacijent Dejvid Banet (57) iz Merilenda je juče bio stabilno.
“Srce ima puls, stvara pritisak, to je njegovo srce”, rekao je ljekar Bartli Grifit, koji je vodio operaciju.
“Radi i izgleda normalno. Oduševljeni smo, no ne znamo što nas čeka kasnije. Ovakvo nešto nije niko do sada napravio”, dodao je.
Prošlo je kritičnih 48 sati
Na svijetu hronično nedostaje nekih ključnih organa za transplantaciju. Prošle je godine oko 3817 Amerikanaca imalo transplantaciju srca, što je više nego ikada prije. No, potražnja je još uvijek veća nego što ima organa davalaca. Svakoga dana u SAD-u umre desetak ljudi koji čekaju zamjenske organe.
Ljekar Dejvid Klasen, glavni medicinski službenik Mreže za darivanje organa, kazao je kako je ova operacija veliki pomak u procesu transplantacije. No, dodao je kako će još proći neko vrijeme prije nego što se takav postupak bude mogao primijeniti širom svijeta, napominjući da do odbacivanja organa može doći čak i kada se transplantira kompatibilan bubreg ljudskog donora.
Još uvijek nije poznato kakva budućnost čeka Beneta. Za sada je povezan s uređajem koji ga je održavao na životu prije operacije, ali to nije neobično za primaoca novog srca. Doktori su čak kazali da bi danas mogao biti skinut s aparata.
Naime, medicinsko osoblje pomno prati ima li znakova da njegovo tijelo odbacuje novi organ, a prvih 48 sati, koji su kritični, prošlo je bez incidenata, piše The New York Times.
“Mogao sam birati između smrti i ove transplantacije. A želim živjeti. Znam da je mala vjerotnoća da će sve proći dobro, ali to je bio moj jedini izbor”, rekao je Benet prije operacije.
Genetski modifikovana svinja
Benet je primio srce od genetski modifikovane svinje koja je prošla 10 modifikacija. Naučnici su joj deaktivirali četiri gena, uključujući i onaj koji kodira molekul koji uzrokuje odbacivanje organa.
Deaktivirali su i gen rasta kako bi spriječili da srce svinje nastavi s rastom nakon transplantacije.
Stručnjaci su takođe u genom svinje ubacili šest ljudskih gena kako bi Benetov imunološki sistem lakše prihvatio svinjski organ.
Kada je Benet svome sinu prvi put pričao o transplantaciji, njegov sin je bio zbunjen.
“U početku mu nisam vjerovao. Bio je u bolnici mjesec dana ili više i mislio sam da možda halucinira. Mislio sam da takvo nešto nikako nije moguće”, rekao je njegov sin.
